Kremacija postaje sve prisutniji izbor porodica u Srbiji. Iako je još uvek manje zastupljena od tradicionalne sahrane, broj kremacija konstantno raste zbog praktičnih, emotivnih i ekoloških razloga. Međutim, oko ove teme postoji mnogo nedoumica — od toga kako svetiteljska pravoslavna tradicija gleda na kremaciju, preko proceduralnih detalja, do zakonskih ograničenja. U ovom tekstu vam nudim sveobuhvatan, detaljan i ažuran pregled ceremonije kremacije u Srbiji, uz jasne odgovore koji vam mogu pomoći da donesete informisan i miran izbor.
Šta je kremacija?
Kremacija, odnosno kremiranje, predstavlja proces spaljivanja ljudskog tela u specijalnoj peći pri visokim temperaturama (800–1 000 °C), a posle toga ostaci kostiju se prerađuju u fini prah koji se stavlja u hermetički zatvorenu urnu.
U Srbiji postoje dva aktivna krematorijuma:
- Krematorijum na groblju Lešće u Beogradu, koji se nalazi u okviru JKP „Pogrebne usluge“, s kapacitetom od oko 2 800–3 000 kremacija godišnje.
- Krematorijum na groblju Lisje u Novom Sadu, deo ove usluge implementiran je 2004. godine i prilagođen EU standardima.
Zakonski i proceduralni okvir – kako i ko može da pokrene kremaciju?
Kremacije se obavljaju isključivo ako je pokojnik na vreme pismeno izrazio želju za kremacijom, ili ako porodica donosi takvu odluku u saglasnosti sa važećim propisima. Kremacija se ne sme obaviti ako je smrt posledica sumnjivih okolnosti ili ako traje sudska istraga/potražnja — telo ostaje u hladnjači dok se celokupan proces ne okonča.
Šta zakon dozvoljava s pepelom (urnom)?
- Zakon o sahranjivanju i grobljima precizira da urna sa pepelom može biti položena samo u skladu sa urbanističkim rešenjima – to jest u okviru groblja, grobnica, kolumbarijuma, rozarijuma ili Vrta sećanja.
- Rasipanje pepela napolju, kod kuće ili na omiljenom mestu pokojnika je zabranjeno i kažnjivo zakonom u Republici Srbiji.
Mesta za postavljanje urne
Kolumbarijum
Kolumbarijum je posebna arhitektonska struktura namenjena smeštaju urni sa pepelom preminulih osoba. Reč potiče od latinske reči columbarium, što znači “golubarnik”, jer su niše u kolumbarijumu raspoređene kao otvori u starim golubarnicima.
Karakteristike:
- Sastoji se od niza malih niša ili komora, obično izrađenih od betona, kamena ili cigle;
- Svaka niša prima jednu ili dve urne;
- Na svakoj niši nalazi se spomen-ploča sa imenom, datumom rođenja i smrti pokojnika.;
- Često se nalaze unutar groblja, kao zidne jedinice ili u formi manjih paviljona;
- Zatvoren je i zaštićen prostor, idealan za održavanje sveće, cveća i drugih memorijalnih elemenata;
- Pogodan za porodice koje žele uređeno i trajno mesto sećanja, ali bez troškova održavanja grobnice.
U Srbiji kolumbarijumi postoje u Beogradu, Novom Sadu i većim gradskim grobljima. Novi kolumbarijumi se često grade i kao deo modernih pogrebnih kapela.
Rozarijum
Rozarijum je oblik zemljišnog memorijalnog prostora namenjen polaganju urni u tlo, u sklopu cvetne aleje, vrta ili travnjaka. Ime potiče od reči “ruža” jer su ovi prostori često ukrašeni ružama i cvećem, stvarajući ambijent mira i prirodne lepote.
Karakteristike:
- Urne se polažu direktno u zemlju, često u označene, ali neizdignute grobne kasete;
- Iznad mesta se postavlja spomen-ploča, najčešće od granita ili metala, sa podacima o pokojniku;
- Celokupan prostor je hortikulturno uređen — zelenilo, staze, klupe i cvetne aleje stvaraju atmosferu spokoja;
- Namenjen je onima koji žele prirodniji kontakt sa zemljom, a ne zidnu strukturu;
- Često su integrisani u prostore za tiho razmišljanje i molitvu.
U Srbiji rozarijumi postoje na većim grobljima poput Lešća ili Novog groblja u Beogradu, gde se kombinuju sa zelenilom i savremenim memorijalnim konceptima.
Vrt sećanja
Vrt sećanja je posebno uređeni deo groblja namenjen rasipanju pepela preminule osobe, što je jedini legalan način da se pepeo raspe van urne u Srbiji.
Karakteristike:
- Rasipanje pepela se vrši u strogo određenom, hortikulturno uređenom prostoru, uz prisustvo porodice i poštovanje rituala;
- Mesto se ne obeležava pojedinačnom spomen-pločom, ali postoji zajednički memorijalni stub ili zid sa ugraviranim imenima pokojnika;
- Ovo je opcija za porodice koje ne žele grobno mesto, već duhovno i simbolično sećanje;
- Vrt sećanja je često najjeftiniji oblik odavanja počasti nakon kremacije (ali bez mogućnosti kasnijeg individualnog obeležavanja).
U Srbiji postoji jedan registrovani Vrt sećanja i to na Novom groblju u Beogradu. On je zamišljen kao prostor sa ružičnjakom i memorijalnim stubovima, sa mogućnošću organizovanja ispraćaja u kapeli pre rasipanja.
U zavisnosti od ličnih uverenja, porodične tradicije i zakonskih ograničenja, svaki od ovih načina ima svoju vrednost i smisao. Pogrebno preduzeće Aleksandar pomaže porodicama da odaberu najprikladniju opciju, uz puno poštovanje prema željama pokojnika i potreba bližnjih.
Verski, kulturološki i etički kontekst
Stav Srpske Pravoslavne Crkve (SPC)
- SPC tradicionalno preferira klasični pokop kao izraz poštovanja, ali ne zabranjuje kremaciju ako je pokojnik to zahtevao;
- Sveštenstvo može obaviti opelo iznad urne ili na dan kremacije, a molitve se prilagođavaju.
Stav drugih verskih zajednica
- Katolička crkva i protestantske zajednice pretežno podržavaju kremaciju uz odgovarajući liturgijski okvir.
- Muslimani i Jevreji generalno ne prihvataju kremaciju — sprovodi se samo ako je neophodan pravni ili zdravstveni aspekt.
Procedura korak po korak
- Izjava o želji za kremacijom – pismena izjava pokojnika ili odluka porodice;
- Dogovor sa pogrebnim preduzećem – izbor datuma, kapele, način ispraćaja;
- Prijava u matičnoj službi i pribavljanje potrebne dokumentacije;
- Sahrana u kapeli – ispraćaj se vrši s kovčegom, potom se urna prebacuje u krematorijum;
- Spaljivanje u peći – ovaj proces traje 2,5 do 3 sata;
- Skupljanje pepela u urnu, njeno zatvaranje i izdavanje potrebne dokumentacije;
- Postavljanje urne – u kolumbarijum, rozarijum ili posipanje pepela u Vrt sećanja;
- Izrada spomen-ploče – ubacivanje identifikacionih podataka na metalnu/mermernu pločicu.
Prednosti i situacije kada je kremacija izbor
- Ekološki prihvatljivija – manji zauzet prostor i manja pojava zagađenja.
- Diskretan ispraćaj – idealna za porodice koje žele privatnost.
- Fleksibilnost izbora mesta – urnu možete položiti u kolumbarijumu, rožarijumu ili Vrtu sećanja.
- Pogodan za dijasporu i mobilnost – urnu je lakše transportovati nego telo.
Kako Pogrebno preduzeće Aleksandar može pomoći
- Pomažemo u pribavljanju saglasnosti i izjava za kremaciju;
- Organizujemo kompletnu logistiku: prevoz, ispraćaj, ceremoniju, skladištenje urne;
- Savetujemo o zakonima i proceduri – od kapela do isključenja kaznenih sankcija;
- Dogovaramo nabavku urne, spomen-ploče, mesto ukopa;
- Radimo u skladu sa SPC i drugim verskim zajednicama.
Kremacija u Srbiji više nije retkost — prilagođena je urbanom životu i promenama porodičnih potreba. Uz legalne okvire i stručnu podršku, postaje dostojanstven, human i koristan način ispraćanja. Važno je znati:
- Gde se zakonski sme postaviti urna
- Šta SPC misli o kremaciji
- Kako se ceo proces odvija korak po korak
Za sve dodatne informacije, objašnjenja i pomoć u organizaciji, Pogrebno preduzeće Aleksandar stoji vam na raspolaganju — profesionalno, s razumevanjem i poštovanjem prema vašim željama i potrebama.